Uslijed sve kompleksnijih ekonomskih i društvenih kretanja te uzimajući u obzir činjenicu da predstavlja jedan od važnijih preduvjeta za kvalitetan život i rad pojedinaca i poslovnih subjekata u modernom društvu, financijska pismenost postala je imperativ i goruće pitanje u svim aspektima društva.
Financijska pismenost potrebna je kako bismo mogli lakše donositi informirane i činjenično utemeljene odluke o financijskim proizvodima i uslugama te u skladu sa svojim potrebama izrađivati osobne ili obiteljske proračune. Pored toga, financijsko opismenjavanje doprinosi većoj osviještenosti o različitim rizicima i mogućnostima prilikom donošenja odluka o osobnim, obiteljskim ili poslovnim financijama. Proteklih godina provedeno je nekoliko istraživanja o financijskoj pismenosti djece, mladih te cjelokupnog hrvatskog građanstva, s prilično poražavajućim rezultatima.
Razina financijske pismenosti mjeri se kroz tri osnovne kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca.
Najnoviji rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je krajem 2019. godine provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a nalaze se i na službenim stranicama HANFE, pokazuju blagi porast u odnosu na 2015. godinu. Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosila je 12,3 od ukupno 21 boda (59 posto), u odnosu na 11,7 bodova (56 posto) iz 2015.
Svega 38 posto građana postavlja dugoročne financijske ciljeve, 50 posto ih osobno vodi financije kućanstva i ima kućni budžet, a čak njih 64 posto ne razumije složenu kamatu. Skoro polovica, 46 posto preferira trošiti novac danas nego dugoročno štedjeti.
Nedostatna financijska pismenost može voditi pogrešnim životnim odlukama, neodgovornom odnosu prema novcu, stvaranjem socijalnih problema i u konačnici slabljenju cjelokupnog gospodarstva.
Upravo iz tog razloga nužno je da financijsko i digitalno opismenjavanje bude dovoljno zastupljeno kroz obrazovanje djece i mladih.
Vlada Republike Hrvatske je u lipnju 2021. prihvatila Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine.
Misija ovog okvira je jačanje i razvijanje financijskog obrazovanja s ciljem boljeg upravljanja financijskim resursima. Navedeno podrazumijeva bolje planiranje i praćenje osobnih ili obiteljskih financija, bolje praćenje osobnih ili obiteljskih financija, pravilan odabir financijskih proizvoda i usluga, odgovorno zaduživanje i sl.
Prema Nacionalnom strateškom okviru, financijsko obrazovanje temelji se na dva stupa: formalni i neformalni oblici obrazovanja.
Dok se formalno obrazovanje provodi unutar obrazovnih institucija, neformalno obrazovanje mogu, primjerice, provoditi profesionalne udruge, strukovna udruženja, nevladine udruge, financijske institucije i ostali dionici čija primarna nadležnost nije odgoj i obrazovanje.
Povod za donošenje Nacionalnog strateškog okvira su ispodprosječni rezultati financijske i matematičke pismenosti koji se nisu značajno mijenjali od 2006., a što su potvrdila istraživanja financijske pismenosti iz 2015. i 2019., ali i PISA 2018. gdje je matematička pismenost bila sporedna domena istraživanja. Glavna domena PISA istraživanja 2022., u kojem je sudjelovalo 85 zemalja uključujući i Hrvatsku, bila je upravo matematika, a rezultati će biti objavljeni u prosincu 2023.
Podatak da u Republici Hrvatskoj svaki treći 15-godišnjak nije funkcionalno matematički pismen ima ozbiljne posljedice za hrvatsko društvo, gospodarstvo i tržište rada u budućnosti.
U Nacionalnom strateškom okviru također je naglašeno: „Kako bi teme u vezi s financijskim opismenjavanjem bile što više zastupljene u osnovnim i srednjim školama potrebno je obrazovati učitelje i pripremiti adekvatne materijale za njihovo obrazovanje.“